Dopisnik: Radivoje Kostadinović, preuzeto sa www.adventisti-bih.com

Saznaj više na sajtu: www.korekom.org

U Sarajevu je 4. novembra ove godine održana regionalna konsultacija sa vjerskim zajednicama o osnivanju REKOM-a u BiH. Inicijativa za REKOM je regionalna inicijativa civilnog društva nastala u državama nasljednicama bivše Jugoslavije, čiji je cilj osnivanje međudržavne komisije za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama i teškim kršenjima ljudskih prava u ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001. godine.

Na konsultaciju sa vjerskim zajednicama u Sarajevu pozvani su predstavnici vjerskih organizacija, profesori fakulteta pojedinih vjerskih zajednica, te istaknuti intelektualci, novinari i predstavnici ambasada i stranih organizacija.

Skup je započeo u 10:30 uvodnim govorom Monsinjor Mate Zovkića, glavnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije u BiH. On je istakao u svom govoru da sve rane podjednako bole i peku savjest čovječanstva, dok je neko nesretan ja nisam sretan. Tuga i nespokoj zbog nepronalaska svojih najmilijih je zajednički teret svih. Ne možemo se držati po strani.

Sudbin Musić, medžlis Islamske zajednice Prijedor u BiH je rekao da je od velike važnosti zajednička volja svih da se stavi tačka na nesreću koja nas je zadesila, a tačke nema dok bilo ko ima nerazjašnjenu situaciju u vezi sa svojim najmilijima. Ljudski je da uradimo sve da pomognemo jedni drugima u zajedničkom nastojanju u tom pravcu.

Teolog Boško Tošović, predstavnik SPC u BiH, je rekao da za Srpsku pravoslavnu crkvu predstavlja veliki problem stalna neprincipijelnost kada se govori o žrtvama. Stalno je na sceni prisutno umanjivanje vrijednosti žrtava onih drugih, a uvećavanje vrijednosti žrtava u vlastitom narodu. To predstavlja veliku poteškoću i zbog iskustva u prošlosti Crkva je sklona rezervama prema ovakvim inicijativama, jer se boji prevare.

Ova trojka je imala zadatak da naprave uvod u kasniju diskusiju i da na neki način artikulišu tematiku.

U slijedećoj diskusiji o ulozi vjerskih zajednica i crkava u pomirenju javio se veliki broj diskutanata. Mogla se čuti iskrena želja da se krene u nove poduhvate u kojima će se vjerske organizacije i pojedinci uključiti više i iskrenije u rješavanje problema doprinosima na terenu u radu sa svima koji im dođu u djelokrug rada.

Evo nekoliko navoda diskutanata iz kojih se može vidjeti dijapazon ideja. Citiran je „Sveti otac Papa“ od strane katoličkih diskutanata koji je rekao: „Čišćenje pamćenja nije čišćenje sjećanja. Sjećanja treba pravilno uključiti da bi se došlo do istine,“ rekao je dr Andrija Kopilović, Katehetski institut rimokatoličke crkve, Subotica.

On je dodao: „Groblje nije smetlište, nego mjesto gdje se nalaze sveti po Bibliji.“

Moamer ef. Zukorlić, predstavnik Mešihata islamske zajednice u Srbiji je rekao: „Zločin je nastao na krizi istine, pa čak i lične istine.“

Fra Ivo Marković, Franjevačka teologija: „Mi svaki imamo svoju istinu. Vrijeme je da radimo na artikulisanju zajedničke istine. Teško je privoliti stručne ljude da sarađuju jer su ekskomunicirani u svojoj sredini pošto se nisu dali upotrijebiti u nekim aktivnostima. Sada imaju određeno nepovjerenje u iskrenost namjera.“

„Takozvane manje vjerske zajednice i crkve mogu puno pomoći u kriznim situacijama jer imaju veliko iskustvo i senzibilnost prema problemima naših naroda jer imaju vjernike u svim narodima u BiH. Oni mogu postati korektiv savjesti velikih i zato je nužno da u Međureligijsko vijeće uđe i jedan predstavnik svih protestanskih zajednica. Sjetite se velikog posla koji je ADRA uradila u ratu hraneći Sarajevo. Možda mala zajednica u Sarajevu, postaje veoma jak faktor rješavanja krize jer je globalno jaka,“ rekao je pastor Radivoje Kostadinović.

„Mi svako imamo svoju istinu ali koja je prava? Božja istina je prava! Ja vjerujem u moć molitve i pozvaću vjernike da se mole“ Jakob Pfeifer, župnik Odžaci u Srbiji.

„Osim što je potrebno da se molimo za žrtve nužno je da se molimo i za počinitelje,“ rekla je Marijana Ajzenkol, Međureligijski centar u Zemunu.

U kasnijim diskusijama koje je vodila Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo u Srbiji, najviše se pokušavalo objasniti predstavnicima Srpske pravoslavne crkve u iskrenost namjera REKOM-a na terenu BiH, pošto su oni, poučeni dosadašnjim iskustvom, izrazili velike rezerve prema učinku i metodologiji ove organizacije.

Na Natašino direktno pitanje: „Osporavate li vi pomoć Srpske pravoslavne crkve u realizaciji programa REKOM-a?“ Teolog Boško Tošović i paroh Vanja Jovanović su odgovorili da Srpska pravoslavna crkva ima svoj protokol koji se mora ispoštovati, a to je da oni odnesu informacije sa ovog skupa, a više upravno tijelo Crkve će donijeti odluku za koju oni vjeruju da će biti pozitivna.